KARDIOVASKULARNE BOLESTI

Vrijeme čitanja: 3 min

 

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvožilnog sustava, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti

na one koje zahvaćaju:

 

• srce i srčani krvožilni sustav– koronarna (ishemijska) bolest

• mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest

• donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija

​

U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza, odnosno oštećenje arterija obilježeno suženjem lumena žile zbog lokalnog zadebljanja unutarnjeg sloja stijenke žile koje se zove aterom ili plak. Aterom se sastoji od jezgre građene od masti, posebno kolesterola i raspadnutih stanica, koju prekriva vezivo i kalcij, te je stijenka žile na tom mjestu tvrđa i neelastična. Aterosklerotična nakupina sužava promjer arterije pa tkivo koje ona opskrbljuje dobiva manje krvi, a zbog smanjenja elastičnosti može doći i do puknuća žile, što se manifestira gore navedenim bolestima.

​

Zašto nastaju bolesti srca i krvnih žila? Što su čimbenici rizika?

​

Epidemiološka istraživanja su već prije više desetljeća pokazala da postoje brojni tzv. čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze i kliničkih manifestacija, odnosno bolesti srca i krvnih žila. To su specifične značajke osoba i njihovih životnih navika povezane s nastankom ateroskleroze i pogoduju njezinu napredovanju. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više čimbenika rizika nego jedan, ma kako jako izražen.

Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, i oni na koje ne možemo.

​

Među onima na koje možemo utjecati najvažniji su:

​

• Pušenje

• Povišeni krvni tlak

• Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi

• Povećana tjelesna težina / debljina

• Nedovoljna tjelesna aktivnost

• Šećerna bolest (dijabetes)

​

Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati:

​

• Dob i spol

Muškarci u dobi iznad 45 godina
Žene u dobi iznad 55 godina

• Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe)

​​

​

KAKO FIZIOTERAPIJA MOŽE POMOĆI

​

Uz personalizirane planove liječenja za potrebe, izazove i ciljeve svake osobe fizioterapeut pomaže:

​

• Poboljšati mobilnost

• Smanjiti bolove

• Regulirati druga kronična stanja

• Smanjiti rizik od ozljede

• Ubrzati oporavak

​

Fizioterapijski plan uključuje personalizirani program vježbanja i propisano kretanje, što će rezultirati smanjenjem znakova i simptoma. Fizioterapijsko liječenje poboljšava sposobnost pacijenta kod sudjelovanja u kućnim, radnim i drugim aktivnostima. Istraživanja pokazuju da tjelesna aktivnost i tjelovježba mogu poboljšati kapacitet aktivnosti i može pomoći osobama sa kardiovaskularnim bolestima da žive duže.

​

​

FIZIOTERAPIJSKE I KINEZITERAPIJSKE INTERVENCIJE U CEREBELLUM POLIKLINICI

​

• DNS terapija

• PNF koncept

• Indiba Activ terapija

• Neuralna mobilizacija

• Terapija ultrazvukom

• Magnetoterapija

• Elektroterapija

• Elektrostimulacija mišića

• Laser

• Ergon IASTM

• Manualna limfna drenaža

• Limfna drenaža aparatom

• Manualna masaža

• FMT

• Medi-tape, Rocktape